Dok se gradovi širom svijeta suočavaju sa rastućim potrebama za efikasnim sistemima hlađenja, Beč je napravio iskorak ka održivim i inovativnim rješenjima. U julu je u glavnom gradu Austrije puštena u rad osma rashladna stanica sistema daljinskog hlađenja, prva koja koristi tehnologiju tzv. banke leda – ogromnog skladišta rashladne energije.
Ovu stanicu izgradila je bečka energetska kompanija Wien Energie, a dizajnirana je da rashladnom energijom napaja novi kampus Medicinskog fakulteta na lokaciji Mariannengasse, koji je još u izgradnji, kao i okolne zgrade. Međutim, dok ti objekti ne budu spremni za priključenje, energija iz stanice već se isporučuje u gradsku mrežu daljinskog hlađenja, koja se u Beču brzo razvija.
Jedna od ključnih inovacija je ledna banka dimenzija 10 x 4 x 3 metra, kapaciteta 6 megavat-sati (MWh). Ona omogućava ublažavanje vršnih opterećenja u sistemu i povećava ukupnu efikasnost rashladnog postrojenja, što je od velikog značaja za stabilnost i energetsku održivost mreže u toplim mjesecima.
Osim banke leda, stanica se sastoji od:
- tri kompresorska rashladna uređaja, koji se napajaju isključivo zelenom električnom energijom,
- toplotne pumpe, koja koristi otpadnu toplotu iz samog procesa hlađenja, i
- apsorpcionog rashladnog sistema, koji koristi toplotu iz gradske mreže daljinskog grijanja.
Zahvaljujući ovoj tehnologiji, očekuje se da će godišnje emisije CO₂ biti smanjene za oko 1.000 tona, što Beč dodatno približava njegovim ambicioznim klimatskim ciljevima.
No, ambicije Beča tu ne staju. Wien Energie planira da do 2030. godine uloži oko 90 miliona eura u proširenje mreže daljinskog hlađenja. Time bi se ukupan rashladni kapacitet povećao sa sadašnjih 240 megavata na 370 megavata.
Danas bečku mrežu čini oko 30 kilometara cjevovoda, a već je priključeno 220 zgrada – među kojima su i Opšta bolnica AKH, Gradska skupština, kao i brojne kancelarijske, kulturne i hotelske ustanove.
Ovakav pristup predstavlja primjer kako se moderne tehnologije mogu upotrijebiti za hlađenje gradova na način koji je i efikasan i ekološki prihvatljiv – čineći gradove otpornijim na klimatske ekstreme i istovremeno smanjujući potrošnju fosilnih goriva.
Izvor: CCI.Dialog
Naslovna fotografija: LISA Vienna
