Prva grupa klimatskih migranata sa udaljenog pacifičkog ostrva Tuvalu stigla je u Australiju, u pokušaju da započnu novi život, ali i sačuvaju veze sa domom koji lagano nestaje pod pritiskom rasta nivoa mora, jedne od najvidljivijih posljedica klimatskih promjena.
Oko trećine od ukupno 11.000 stanovnika Tuvalua već je podnijelo zahtjev za tzv. klimatske vize u okviru sporazuma između dvije zemlje, koji je postignut prije dvije godine. Ovaj program omogućava godišnji prihvat najviše 280 osoba, kako bi se izbjegao odliv stručnog kadra iz ove male pacifičke države.
Prema navodima australijskih zvaničnika, među prvima koji su dobili priliku da se presele nalaze se prva žena vozač viljuškara iz Tuvalua, jedna zubarka, te pastor koji će, hiljadama kilometara daleko od svoje zemlje, pokušati da sačuva duhovni identitet zajednice.
Tuvalu je arhipelag niskih koralnih atola smješten između Australije i Havaja, i ujedno jedna od zemalja najugroženijih klimatskim promjenama. Njegova teritorija je toliko niska da u nekim dijelovima nije šira od običnog puta. Porodice žive pod krovovima od palminog lišća, a djeca se, zbog nedostatka prostora, igraju fudbala na pisti malog aerodroma.
NASA naučnici predviđaju da će do 2050. godine svakodnevne plime prekrivati polovinu glavnog atola Funafuti, gdje živi oko 60% populacije. U slučaju porasta nivoa mora za jedan metar, to bi značilo da će mještani ostati bez ogromnog dijela obradive i naseljive površine. U najgorem scenariju, sa dvostruko većim porastom, pod vodom bi moglo završiti i do 90% teritorije ovog ostrva.
Jedan od prvih doseljenika, pripravnik za pastora Manipua Puafolau, stigao je prije dvije sedmice iz glavnog ostrva Funafuti. Planira da se nastani u gradu Narakort (Naracoorte), u saveznoj državi Južna Australija, gdje već živi nekoliko stotina radnika sa Pacifika zaposlenih u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
„Za ljude koji dolaze u Australiju, nije riječ samo o fizičkom i ekonomskom opstanku, njima je potrebna i duhovna podrška“, kazao je Puafolau u video izjavi za australijsko Ministarstvo spoljnih poslova, koju je prenio Reuters.
Australijska ministarka spoljnih poslova, Peni Vong (Penny Wong), saopštila je da će migranti iz Tuvalua doprinijeti australijskom društvu, te da vizni program omogućava „mobilnost sa dostojanstvom“, nudeći ljudima priliku da žive, rade i studiraju u Australiji, u trenucima kada klimatski rizici za njihovu zemlju postaju sve ozbiljniji.
Australija je već započela uspostavljanje sistema podrške za nove migrante, koji će se naseljavati u Melburnu, Adelajdu i Kvinslendu.
Kitai Haulapi, prva žena vozač viljuškara u Tuvaluu, uskoro će se, nakon sklapanja braka, preseliti u Melburn, grad od pet miliona stanovnika. U video izjavi za Ministarstvo vanjskih poslova Australije, istakla je da se nada da će pronaći posao i pomoći porodici tako što će slati novac nazad kući.
Zubarka Masina Matolu, majka troje djece i supruga pomorca, seli se sa porodicom u Darvin, na sjeveru Australije. Planira da radi sa autohtonim zajednicama.
„Sve što novo naučim u Australiji mogu da prenesem nazad, u svoju kulturu – da pomognem“, izjavila je Matolu u video poruci koju je takođe prenio Reuters.
Premijer Tuvalua, Feleti Teo, prošlog mjeseca posjetio je zajednicu sunarodnika u Meltonu, predgrađu Melburna, kako bi naglasio važnost očuvanja jakih kulturnih i porodičnih veza među građanima koji su se iselili. Zvaničnici iz Tuvalua ističu da migracija ne mora značiti prekid sa identitetom, već mogućnost da se isti sačuva i njeguje u novim okolnostima.
J.M.
Izvor: Reuters
Naslovna fotografija: Kalolaine Fainu/Guardian/Redux
