Jedan od glečera na Antarktiku povukao se nevjerovatnom brzinom krajem 2022. godine, ostavivši naučnike u potrazi za objašnjenjem ovog izuzetnog fenomena. Glečer Hektoria, smješten na istočnom dijelu Antarktičkog poluostrva, povukao se više od osam kilometara u svega dva mjeseca, što je izazvalo niz pitanja o mogućim mehanizmima koji stoje iza ovog ubrzanog povlačenja.
Nedavna studija, objavljena u uglednom časopisu Nature Geoscience, nudi mogući odgovor: prema autorima, Hektoria bi mogla predstavljati prvi savremeni primjer procesa u kojem se prednji dio glečera koji leži na morskom dnu iznenada destabilizuje. Ukoliko bi se slični procesi dogodili na drugim mjestima širom Antarktika, to bi, upozoravaju naučnici, moglo značiti mnogo brže podizanje nivoa mora nego što se dosad očekivalo.
Međutim, ne slažu se svi sa ovom interpretacijom. Pojedini stručnjaci smatraju da se zapravo radilo o dijelu glečera koji pluta, a ne o čvrsto ukorijenjenom segmentu – što bi ovaj događaj učinilo manje neuobičajenim.
Plutajući „ledeni jezici“ glečera – poznati kao ledene police – mnogo su ranjiviji i skloniji raspadanju, jer ih topla voda ispod površine mora lakše nagriza u poređenju sa glečerima koji su direktno oslonjeni na morsko dno.
Misterija glečerskog povlačenja
Da se glečer Hektoria značajno promijenio – o tome nema spora. Satelitski podaci pokazuju da se njegov prednji rub povukao za oko 25 kilometara između januara 2022. i marta 2023. godine.
„Riječ je o pravoj naučnoj misteriji“, izjavila je za BBC Naomi Ochwat, glavna autorka studije, saradnica na Univerzitetu Kolorado-Boulder i postdoktorska istraživačica na Univerzitetu u Insbruku.
Priča zapravo počinje još 2002. godine, kada se urušila ogromna ledena polica Larsen B, koja je do tada djelovala kao prirodna barijera i „kočnica“ za glečer Hektoria. Gubitkom Larsen B, kretanje glečera se ubrzalo, a led se postepeno tanjio. U međuvremenu, zaliv koji je ostao iza urušene ledene police ispunio se morskim ledom pričvršćenim za dno, što je donekle stabilizovalo situaciju.
Glečeri se obično ne povlače ovako brzo. Možda su okolnosti u ovom slučaju specifične, ali ovaj primjer pokazuje šta se potencijalno može dogoditi i na drugim mjestima Antarktika, gdje su glečeri blago oslonjeni i gdje morski led izgubi svoje uporište. – Adrian Luckman, profesor geografije na Univerzitetu Seansea
Međutim, početkom 2022. godine, i taj zaštitni sloj morskog leda se raspao. Usledilo je dalje gubljenje plutajućeg leda na prednjem dijelu glečera, pri čemu su se formirale velike, pljosnate sante leda koje su se odlomile, dok se led u pozadini ubrzano topio i tanjio. Iako se ovakvo tzv. kaliranje santi smatra prirodnim procesom, naučnici ističu da klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem uveliko povećavaju vjerovatnoću da dođe do gubitka ledenih polica.
Ipak, ono što ovu situaciju čini zaista bez presedana, kako navode autori studije, jeste vjerovatnoća da se glečer Hektoria u tom trenutku nije više nalazio u plutajućem stanju, već oslonjen na morsko dno – što bi značilo da se dogodilo nešto znatno ozbiljnije.
U svega dva mjeseca, glečer se povukao čak 8,2 kilometra, što je gotovo deset puta brže nego što je ikada ranije zabilježeno kod glečera koji su u dodiru s morskim dnom.
Autori smatraju da je za ovaj izuzetan događaj djelimično odgovorna tzv. ledena ravan – blago nagnuto područje morskog dna, na kojem se glečer lagano oslanja. Usljed pritiska vode odozdo, tanji led se, po ovom tumačenju, u jednom trenutku „podigao“, što je dovelo do naglog raspadanja i povlačenja.
„Glečeri se obično ne povlače ovako brzo“, kazao je za BBC koautor studije, prof. Adrian Luckman sa Univerziteta Svonzi. „Možda su okolnosti u ovom slučaju specifične, ali ovaj primjer pokazuje šta se potencijalno može dogoditi i na drugim mjestima Antarktika, gdje su glečeri blago oslonjeni i gdje morski led izgubi svoje uporište.“
Još uzbudljivije je to što se ovakav mehanizam do sada nikada nije direktno posmatran u savremenom svijetu. Ipak, tragovi na morskom dnu ukazuju da se slični procesi mogli događati u geološkoj prošlosti planete.
„Hektoria jeste mali glečer“, rekla je dr Ochwat, „ali ako bi se nešto slično desilo kod većih ledenih sistema u Antarktiku, moglo bi imati mnogo ozbiljnije posljedice po nivo mora.“
Među takvim glečerima je i čuveni Tvejts (Thwaites), poznat i kao „glečer sudnjeg dana“, jer sadrži dovoljno leda da, u slučaju potpunog topljenja, podigne nivo mora za čak 65 centimetara.
„Zato je ključno da shvatimo da li postoje i druga područja sa sličnim ledenim ravnima, koja bi mogla biti podložna ovakvom mehanizmu povlačenja i raspadanja“, dodala je Ochwat.
Naučna zajednica podijeljena
Međutim, drugi naučnici nisu u potpunosti ubijeđeni u ovu interpretaciju. Ključna tačka neslaganja odnosi se na preciznu lokaciju tzv. linije uzemljenja – mjesta gdje glečer prestaje da bude oslonjen na morsko dno i počinje da pluta.
„Nova studija nudi intrigantan uvid u ono što bi mogao biti najbrži zabilježeni slučaj povlačenja glečera u savremenoj istoriji Antarktika“, kazao je za BBC dr Frazer Christie, glaciolog i ekspert za satelitsko posmatranje iz kompanije Airbus Defence and Space.
„Ali postoje značajna neslaganja unutar glaciološke zajednice oko tačne lokacije linije uzemljenja kod glečera Hektoria, jer je u toj regiji izuzetno teško dobiti precizne podatke iz radarskih satelita“, pojasnio je on.
Ta lokacija je ključna jer određuje da li je riječ o zaista presedanskom događaju ili samo o klasičnom odlamanju santi sa ledene police, što se i ranije dešavalo.
Iako se možda ne slažemo oko uzroka promjena na glečeru Hektoria, svi se slažemo da se promjene u polarnim oblastima dešavaju zastrašujuće brzo – mnogo brže nego što smo predvidjeli prije samo deset godina. – Anna Hogg, Univerzitet u Lidsu
Dr Christine Batchelor, docentkinja fizičke geografije sa Univerziteta Njukasl, kazala je za BBC da iako predloženi mehanizam djeluje uvjerljivo za antarktičke ledene ravni, zbog nesigurnosti u vezi sa pozicijom linije uzemljenja, nije potpuno ubijeđena da se to desilo u ovom slučaju.
No, oko jedne stvari se svi slažu – Antarktik, nekada smatran otpornim na uticaje globalnog zagrijavanja, danas se mijenja brže nego što je iko predviđao.
„Iako se možda ne slažemo oko uzroka promjena na glečeru Hektoria, svi se slažemo da se promjene u polarnim oblastima dešavaju zastrašujuće brzo – mnogo brže nego što smo predvidjeli prije samo deset godina“, izjavila je za BBC prof. Anna Hogg sa Univerziteta u Lidsu.
„Zato je presudno da prikupimo još više satelitskih podataka kako bismo bolje razumjeli zašto se ove promjene dešavaju i kakve će imati posljedice po porast nivoa mora“, zaključila je.
J.M.
Izvor: BBC
Naslovna fotografija: Noticias Ambientales
