Amazon, Google i Meta priključili su se inicijativi velikih potrošača energije, kojima je cilj podstaknuti vlade i energetske kompanije da povećaju izgradnju novih nuklearnih elektrana. Ovaj potez predstavlja još jedan značajan korak ka oživljavanju nuklearne industrije koja se sve češće navodi kao ključni odgovor na rastuće globalne potrebe za energijom.
Inicijativu, koju je koordinirala Svjetska nuklearna asocijacija (WNA), potpisalo je ukupno osam velikih kompanija, uključujući naftnog giganta Occidental i hemijsku kompaniju Dow. Potpisnici su jasno istakli svoj cilj – utrostručenje kapaciteta nuklearnih elektrana do 2050. godine.
Izostanak podrške od Microsofta i Applea
Iako su i Microsoft i Apple poznati po velikoj potrošnji energije i jasno izraženoj posvećenosti smanjenju svojih emisija ugljen-dioksida, ove kompanije nisu podržale navedenu inicijativu, kako piše Financial Times. Ipak, nuklearna energija postaje sve privlačnija investitorima, posebno nakon što su u septembru 2024. godine velike svjetske finansijske institucije, poput Goldman Sachs-a, Bank of America, Barclays-a i Morgan Stanley-a, javno obećale veća ulaganja u ovaj sektor. Ovaj stav bio je u skladu sa zaključcima konferencije COP28 Ujedinjenih nacija održane krajem 2023. godine, gdje je globalno prihvaćen cilj utrostručenja nuklearnih kapaciteta do sredine ovog vijeka.
Nuklearna energija ključna za buduću sigurnost i klimatske ciljeve?
Amazon je prošle godine investirao preko milijardu dolara u razvoj nuklearne industrije, navodeći kako bi brža izgradnja novih nuklearnih postrojenja značajno doprinijela energetskoj sigurnosti SAD-a, pokrila sve veće potrebe za energijom i pomogla u borbi protiv klimatskih promjena.
Prema podacima WNA, od COP28 konferencije u novembru 2023. godine, širom svijeta je osam novih nuklearnih reaktora pušteno u rad, dok je u isto vrijeme počela izgradnja još 12 novih reaktora.
Urvi Parekh, direktor energetskog sektora kompanije Meta, naglasio je potrebu za jasnom saradnjom između investitora, vlada, kompanija za snabdijevanje energijom i samih korisnika energije. On je dodao da je jedan od ključnih ciljeva inicijative da vlade pojednostave regulative kako bi se omogućio brži rast sektora, kao i da energetske kompanije budu sigurne u buduću potražnju za nuklearnom energijom. Meta je tokom prošle godine raspisala tender za izgradnju nuklearnih kapaciteta između 1 i 4 gigavata, s ciljem da budu operativni u periodu 2030-ih godina.
Promjene energetske politike širom svijeta
Oživljavanje interesa za nuklearnu energiju primjetno je i u politikama pojedinih država. Japan je nedavno objavio plan povećanja udjela nuklearne energije sa sadašnjih 8,5% na približno 20% do 2040. godine. Zamjenik ministra za međunarodne poslove u japanskom Ministarstvu ekonomije, trgovine i industrije, Takehiko Matsuo, objasnio je na godišnjoj energetskoj konferenciji CERAWeek u Hjustonu, da Japan ne samo što planira obnovu postojećih elektrana, već radi i na izgradnji nove generacije nuklearnih kapaciteta zbog povećane potražnje za električnom energijom.
Italija takođe preispituje svoju odluku o odustajanju od nuklearne energije nakon referenduma iz 1987. godine, te je nedavno predložila nacrt zakona koji bi otvorio vrata ponovnom razvoju nuklearne industrije u zemlji.
Izazovi razvoja nove generacije nuklearnih tehnologija
Iako raste interesovanje za nuklearnu energiju, razvoj naprednih nuklearnih tehnologija poput malih modularnih reaktora (SMR) i dalje se suočava sa značajnim tehničkim, regulatornim i finansijskim preprekama. Iako su brojne tehnološke kompanije potpisale memorandume o saradnji sa razvijačima SMR tehnologije, samo nekolicina njih se odlučila za konkretne finansijske investicije.
John Ketchum, izvršni direktor NextEra Energy, jedne od najvećih američkih kompanija koje upravljaju nuklearnim elektranama, upozorio je da bi nove nuklearne tehnologije mogle biti dostupne tek od 2035. godine ili kasnije. On je naglasio da sektor još uvijek mora razviti potpuno funkcionalnu, naprednu nuklearnu tehnologiju kako bi uspješno ispunio zacrtane ciljeve.
Iako se nuklearna energija u posljednje vrijeme često predstavlja kao ključni stub energetske tranzicije, nužno je sagledati sve aspekte ovog kompleksnog pitanja. Stručnjaci upozoravaju da, uprkos evidentnim prednostima poput niskih emisija CO₂ i stabilnosti energetskog snabdijevanja, rizici povezani s nuklearnom energijom i dalje ostaju značajni. Dugoročno skladištenje radioaktivnog otpada, potencijalne posljedice havarija, visoki troškovi izgradnje novih postrojenja te spor razvoj tehnologija poput malih modularnih reaktora, predstavljaju realne izazove. Stoga je važno pažljivo izvagati koliko je nuklearna opcija zaista održiva i sigurna za buduće generacije ili je možda bolje usmjeriti pažnju ka alternativnim, obnovljivim izvorima energije koji nose manje potencijalnih rizika.
J.M.
