Šumarski sektor širom svijeta i dalje predstavlja značajan izvor zaposlenosti, ali i prostor u kojem su razlike među radnicima i regionima jasno vidljive. Istraživanje Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodne organizacije rada (ILO) i Thünen instituta za šumarstvo pokazuje da je u 2022. godini u ovom sektoru radilo najmanje 42 miliona ljudi, odnosno oko 1,2% ukupno zaposlenih u svijetu. Ipak, u odnosu na 2011. godinu, riječ je o padu od približno 3,1%.
Istraživanje, koje obuhvata podatke iz 182 države i pokriva čak 99% svjetskih šuma, donosi i prvi globalni uvid u zaposlenost razvrstanu po polu. Žene čine oko 10,6 miliona radnih mjesta, odnosno jednu četvrtinu ukupne radne snage, ali razlike između muškaraca i žena ostaju izražene. Najveći jaz zabilježen je u Evropi, gdje je u šumarstvu zaposleno 1,8% muškaraca i svega 0,5% žena, dok su razlike u Africi, Aziji i Južnoj i Sjevernoj Americi nešto manje.
Kako je ocijenio Zhimin Wu iz FAO-a, jasna slika o tome ko radi u šumama ključna je za izgradnju održivijeg sektora, a takva slika počinje upravo preciznim podacima razvrstanim po polu. Upravo iz tog razloga razvijen je novi model za procjenu zaposlenosti – Forest Employment (FEM), koji omogućava godišnje i metodološki ujednačene procjene, uz korišćenje socioekonomskih i tržišnih pokazatelja za popunjavanje nedostajućih podataka.
Podaci pokazuju i jasne regionalne razlike. Azija ima najveći udio zaposlenih u šumarstvu (oko 1,4% ukupne zaposlenosti), dok je u Evropi taj udio blago smanjen u odnosu na prethodnu deceniju. Afrika bilježi promjenjiv trend, sa vrhuncem sredinom posmatranog perioda i padom na oko 1% do 2022. godine, dok su u Južnoj i Sjevernoj Americi promjene minimalne, uz blaga kolebanja nakon pandemije COVID-19.
Unutar samog sektora, obrada drveta i proizvodnja drvnih proizvoda ostaje dominantan izvor zaposlenosti, sa oko 58% svih radnih mjesta, dok ostatak otpada na šumarstvo i sječu, te industriju celuloze i papira.
Za razliku od globalnih analiza koje sve preciznije mapiraju zaposlenost u šumarstvu, u Crnoj Gori takvi podaci i dalje nijesu dostupni na tom nivou detalja, budući da se u zvaničnoj statistici MONSTAT-a šumarstvo vodi zajedno sa poljoprivredom i ribarstvom, bez posebnog izdvajanja.
Nova metodologija razvijena je u okviru Globalne procjene šumskih resursa za 2025. godinu, uz podršku Evropske unije, i donosi preciznije i češće procjene nego ranije. Time se, kako ističu autori, stvara pouzdanija osnova za donošenje politika koje istovremeno treba da štite i šume i ljude koji od njih žive.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
